|
Regional Environmental Reconstruction Program REReP |
REReP 2.2 : Razvoj strategija za implementaciju Arhuske
konvencije
Očekuje se da ce implementacija Arhuske
konvencije tokom 2001. godine biti jedan od prioriteta za mnoge od zemalja
Centralne i Istočne Evrope. Ovaj projekat će osigurati veću transparentnost
i učešće u procesu razvoja strategije za implementaciju Arhuske konvencije
u zemljama Centralne i Istočne Evrope (CIE) i u dijalogu sa građanskim
udruženjima i grupama. Obzirom da će kreiranje i uspostavljanje strategija
biti realizovano od strane predstavnika vlada zemalja CIE, akcenat u ovom
projektu biće stavljen na angažovanje građanskog društva i NVO, kao i
na njihovu uključenost u potencijalnu implementaciju Konvencije. Predviđene
radionice za NVO i predstavnike vlasti koje će objediniti dosadašnja iskustva,
kao i radionice za razvoj kapaciteta za lokalne NVO su garancija za uključivanje
što većeg broja učesnika zaštite životne sredine.Lokalni pilot projekti
će omogućiti NVO i javnosti u zajednicama da primjenjuju Arhusku Konvenciju
u praksi i šire primjere dobre prakse.
Očekivani rezultati:
ˇ Trening u 2 dijela koji će biti povezan sa potrebama 7 zemalja
jugo-istočne Evrope u kojima će se ujedno i sprovoditi.
ˇ Podizanje svjesti o zadacima vezanih za implementaciju Arhuske konvencije
i njene povoljnosti.
ˇ Porast kapaciteta različitih učesnika uključujući vladine predstavnike
lokalnog i centralnog nivoa, NVO-e i predstavnike kompanija koji bi obezbjedili
pristup informacijama o okolišu, učešću javnosti i pristup pravnim pitanjima
koji će biti poteban u učešću o odlučivanju o okolišu u na efikasniji
način.
ˇ Provedeni treninzi će se koristiti kao rezultat jačanja kapaciteta u
pristupu informacijama o okolišu, učešću javnosti u postupku donešanja
odluka o okolišu i ostalih tema vezanih za Arhusku konvenciju, naročito
u zemljama Centralne i Istočne Evrope kao i u zemljama zapadne Evrope.
Osnovne aktivnosti:
ˇ Formiranje radne grupe NVO, koja će zastupati interes NVO u smislu učešća
javnosti u odlučivanju;
ˇ Radionica za lokalne NVO s ciljem razvoja njihovih kapaciteta za učešće
u procesu implementacije Arhuske konvencije;
ˇ Radionica za NVO i predstavnike organa vlasti, s ciljem informisanja
o Arhuskoj Konvenciji, analizi stanja i potreba vezanih za Arhusku konvenciju
u zemlji, upoznavanje sa primjerima dobre prakse i pronalaženje načina
za međusektorsku saradnju.
Učešće javnosti i udio civilnog društva u donošenju odluka o temama vezanim
za okoliš zahtijeva obimnu promociju u većini zemalja jugoistočne Evrope.
Dok je u devedesetim uloga civilnog društva postajala značajnija u zemljama
centralne i istočne evrope (što se odnosi na Albaniju, Bugarsku, Makedoniju,
i Rumuniju) u nekoliko drugih zemalja u regiji jugoistočne Evrope, zbog
posljedica nedavnih ratova, ili drugih političkih ili ekonomskih teškoća,
uslovi nisu išli u korist takvom razvoju. Ipak, nedavne političke promjene
tvorile su mogućnost da se počne nanovo sa razvojem i podrškom akcijama
civilnog društva i te da se stvori prostor za njihovo uključivanje u donošnju
odluka. U Jugoslaviji, buduće demokratske promjene bi mogle stvoriti sličnu
situaciju. Dotada, neophodno je popdržati te pozitivne demokratske građanske
inicijative koje mogu značajnije doprinijeti ili doinijeti promjene na
različitim poljima uključujući iokoliš. Posebna situacija sa vladom na
Kosovu zahtijeva specifičan pristup u uvođenju teme o učešću u donošenju
odluka, ali ipak mnogo je efikasnije početi predstavljati značaj učešća
javnosti i i pristupa Aarhuske konvencije posebno na lokalnom nivou u
pokrajini. U nekim od zemalja jugoistočne Evrope postoji pozitivna praksa
učestvovanja NVO-a u procesu odlučivanja o temama vezanim za okoliš, donošenju
zakona, ali ipak većina zemalja ili nema ispravan legalni okvir ili proceduru
koja bi garantovala učešće javnosti u specifičnim odlukama u obliku učešća
javnosti u EIA i SEA (osim u Bugarskoj i Rumuniji) ili detaljnu proceduru
za pristup informacijama o okolišu. Čak i tamo gdje postoji ovakav okvir,
ne primjenjuje se dovoljno u praksi.
Implementacija Aarhuske konvencije obezbjeđuje priliku za razvoj ili poboljšanje
legalnog okvira i prakse za pristup informacijama, javnog učešća u donošenju
odluka, i pristupu pravdi u pitanjima vezanim za okoliš u regiji jugistočne
Evrope. Predanost većine vlada zemalja ovog regiona u implementaciji konvencije
i veliki interes NVO-a da pomognu u implementacionom procesu stvara jedinstvenu
priliku za razvoj implementacionih strategija u zemljama regije sa širokim
učešćem civilnog društva/NVO-a.
Ova prilika bi trebala biti iskorištena da potakne kooperatvniji pristup
u zemljama u regiji, između vladinih organa i struktura civilnog društva
da bi se postigao značajan napredak u uzimanju učešća
javnosti, time stvarajući osnovu za buduću praktičnu provedbu, kroz razvoj
ispravne implementacione strategije za Aarhusku konveciju. Trenutni projekt
nudi fleksibilniji regionalni okvir za pomoć potrebnu za vladama, NVO-ima
i drugim zaintersovanim, na međunarodnom, državnom i lokalnom nivou ,
zavisno od države.
U ovom projektu učestvuju svih 7 zemalja regiona, vodeća zemlja je Hrvatska.
Osnovna ideja projekta je da se stvori strategija za pristupanje balkansih
zemalja Arhuskoj konvenciji.
Prva faza projekta je izrada stručnog materijala koji će prikazati trenutno
stanje u pogledu ratifikacije i primjenje Konvencije te mogućnosti svake
od zemalja da u primjerenom roku ratifkuje Konvenciju.
U BiH, stručni dio posla je uradila g-đa Anđa Kalem Perić, materijal je
proslijeđen izabranom FP - g. Ozrenu Laganinu iz MoE RS.
U okviru realizacije projekta, izabran je i NVO Focal Point - g. Elmir
Pamić iz NGO "Eko Fojnica", Fojnica. Uloga NVO FP je da u NVO
zajednici promoviše potrebu za ratifikacijom Konvencije, te da obezbijedi
aktivnu ulogu NVO sektora u procesu ratifikacije Konvencije.
Materijali:
Report BiH (na engleskom jeziku)
Materijal pripremila: Gđa. Anđa Kalem-Perić (Institut za Hidrotehniku-Sarajevo)
Workplan (na engleskom jeziku)
REReP 2.2.1.
REGISTAR ZAGAĐIVAČA I DOMET ZAGAĐENJA
(PRTR)- Izvještaj (B/H/S jezik)