Period u kojem se danas nalazi Bosna i Hercegovina karakterizira proces demokratske tranzicije i decentralizacije, u okviru kojeg predstavnici lokalne uprave dobijaju veća ovlaštenja, ali i odgovornosti u oblasti okoliša.
U Evropi je još od 1993. godine i održavanja Ministarske konferencije „Okoliš Evrope”, prihvaćen stav da rješavanje okolišnih problema zahtijeva sistematski pristup i vrlo intenzivnu saradnju i razmjenu informacija između svih zainteresovanih strana u lokalnoj zajednici (institucija, organizacija, stanovnišva i medija). Problem zaštite okoliša najbolje razumiju upravo lokalne vlasti i građani, jer su oni ti koji u slučaju njenog ugrožavanja trpe posljedice lošijeg standarda života i ugroženog zdravlja.
Iz ugla prava javnosti da ima slobodan pristup informacijama o okolišu, koje je utvrđeno Arhuskom konvencijom, predstavnici lokalne vlasti su u obavezi da omoguće aktivno učešće javnosti u donošenju odluka vezanih za okoliš, što podrazumijeva i dostupnost informacijama o stanju i ugroženosti okoliša na teritoriji koja je pod njihovom nadležnošću. Kao jedan od odgovora na kompleksnost pitanja i aktivnosti vezanih za oblast zaštite okoliša, razvijena je metodologija rješavanja ekoloških problema u lokalnim zajednicama putem izrade i realizacije Lokalnih ekoloških akcionih planova (LEAP-a). Izazov izrade i primjene ovih planova je u definiranju i usklađivanju svih vidova razvoja lokalne zajednice na takav način da se ne unište postojeći ekosistemi i da se unaprijedi ekonomska stabilnost zajednice, istovremeno omogućavajući kvalitetniji i bolji život kako sadašnjim, tako i budućim generacijama.
Na lokalnom (općinskom) nivou, to podrazumijeva zajednički rad na razvoju koristeći sve prednosti, ali i ograničenja lokalnih uslova života, okruženja (uključujući stanovništvo, prirodne resurse i bogatstva) i ekonomske snage zajednice. Izrada LEAP-a, između ostalog, podrazumijeva poštovanje osnovnih pravila održivosti zajednice definirananih u junu 1992. godine na Konferenciji Ujedinjenih nacija o zaštiti okoliša i razvoju, održanoj u Rio de Žaneiru, koja su poznata i pod nazivom Princip 4 E - ekonomija, energija, ekologija i socijalna pravda.
Učešće svih sektora lokalne zajednice u radu na izradi LEAP-a od presudnog je značaja za njegovu kasniju primjenu.
Koji su razlozi izrade LEAP-a?
